Otvorena likovna izložba Dvanaest viđenja Blažene Djevice Marije autora Petra Vidaka
Objavljeno: 14. 08 2014.
U srijedu, 13. kolovoza 2014. u 19:30 sati u galerijskom prostoru Zaklade Čujem, vjerujem, vidim, otvorena je likovna izložba pod nazivom Dvanaest viđenja Blažene Djevice Marije autora Petra Vidaka.
Izložbu je otvorio izaslanik gradonačelnika, gospodin Krešimir Miletić, stručni savjetnik u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.
Petar Vidak svoju je sklonost likovnom izražavanju opazio, kao i većina slikara, već u osnovnoj školi. Unatoč drugim životnim preokupacijama, ta ga sklonost nikada nije napustila, štoviše , prerasla je u istinsku ljubav kojoj autor i donator slika iz ciklusa Dvanaest viđenja Blažene Djevice Marije posvećuje sve više i više vremena.
Rođen 1952. u Johovcu (Doboj, BiH), izlaže svoje likovne radove već u doba osnovne škole, razvijajući svoje kreativne sposobnosti pod mentorskim vodstvom nastavnika Ivana Vodnika, a kasnije, u srednjoj školi, njegov je profesor i voditelj akad. slikar Ilijas Kruškić. Svoje radove objavljuje u lokalnim časopisima i sudjeluje na raznim izložbama i likovnim natjecanjima, ostvarujući zapažene rezultate. Kako želi što više napredovati u slikarstvu, uključuje se u tečaj u organizaciji Otvorenog učilišta koji vodi akad. slikar Dubravko Lepej.
Vidakovo je slikarstvo vjerno figurativnoj tradiciji, a stilski u mnogočemu nastavlja liniju ekspresionista, služeći se uočljivim i znakovitim vrijednostima boja, snažnim potezima i čvrstom konturom, najčešće stavljajući izražajnost djela ispred uvriježenih, klasičnih estetskih načela. Njegove su omiljene teme pejzaži, vedute i cvjetni aranžmani, a u posljednjim se godinama sve više posvećuje sakralnim temama.
Ciklus slika Dvanaest viđenja Blažene Djevice Marije predstavlja tematski zaokruženu cjelinu kojom je Petar Vidak nastojao prikazati više aspekata lika žene koja već dva tisućljeća nadahnjuje umjetnike čitavoga kršćanskog svijeta. Djevica Marija u Hrvatskoj je naročito štovana, a liku Božanske Majke i zaštitnice posvećeno je puno svetišta, kipova i slika. Dio tih likovnih ostvarenja koja krase marijanska hodočasnička središta u Hrvatskoj, pa i izvan nje, dio vizija koje su doživjeli različiti ljudi kroz promišljanje misterija Majke Isusove tijekom stoljeća dotaknuo je, jednim dijelom, i slike Petra Vidaka. Tako se, promatrajući slike iz ciklusa Dvanaest viđenja Blažene Djevice Marije, možemo prisjetiti poznatog nam lika Gospe Sinjske, pa Majke Božje od Kamenitih vrata, Gospe Lurdske u Vepricu kraj Makarske… No, Petar Vidak želi, osim očitog evociranja duge tradicije štovanja lika Djevice Marije u Hrvata, naglasiti i drugi njezin aspekt, prikazati Mariju kao majku sviju nas, kao zaštitnicu slabih i nemoćnih, bolesnih i raznim nevoljama pogođenih ljudi. Njezino nježno, ali često zabrinuto lice grli usnulo Dijete koje, na nekim od Vidakovih slika, podsjeća na djecu pogođenu bolestima i siromaštvom iz raznih dijelova današnjeg svijeta. I kao što Isus iz Evanđelja kroz svoju žrtvu uzima na sebe naše grijehe, lik Djeteta na ovim slikama kao da želi ublažiti boli i patnje bolesne djece i njihovih majki diljem svijeta, dijeleći s njima nedaće života i ukazujući na potrebu međusobne pomoći, razumijevanja i prijateljstva između zdravih i bolesnih, bogatih i siromašnih, ”velikih” i ”malih” ovoga svijeta, u ovoj našoj ”dolini suza” u kojoj svi, prije ili kasnije, na neki način ovisimo o drugima.
Vidakove su slike upravo iz tih razloga simbol nade i vjere u bezvremensko postojanje vladavine božanske ljubavi i milosrđa koje, kroz lik Majke Božje i malog Isusa, već stoljećima poziva na mir i prijateljstvo, na sućut i milosrđe, na obraćenje i odricanje, na nesebičnu pomoć drugim ljudima, jer Ljubav se Božja na Zemlji ostvaruje prije svega u ljubavi, milosrđu i opraštanju ljudi u odnosu prema drugim ljudima.
Otvaranje izložbe uoči blagdana Velike Gospe poziv je na promišljanje, na otvaranje očiju – da ne budu slijepe pred nevoljama bližnjega svoga, i srdaca – da kroz suosjećanje pronađu način kako pomoći ljudima u nevolji.
Vida Pust Škrgulja, povj. umjetnosti
Izložbu možete pogledati do 16. rujna 2014. godine.