Andrea Belić: Edukativno putovanje za mlade osobe s invaliditetom u grad Krk
Objavljeno: 29. 05 2019.
Zaklada „Čujem, vjerujem, vidim“ organizirala je jednodnevno edukativno putovanje mladih osoba s invaliditetom u posjet gradu Krku na istoimenom otoku. Na svim ovakvim putovanjima mladih grupu izletnika vodi upravitelj Zaklade Mirko Hrkač.
Subota, 25. svibnja 2019., ujutro oko 6.30 iz Zagreba je krenula družina mladih osoba i studenata s invaliditetom i njihovih asistenata put našeg lijepog otoka Krka. Putovali smo s autobusom Udruge JOB koji je prilagođen osobama s invaliditetom tako da se može s kolicima ući bez ikakve barijere.
Naše edukativno putovanje je započelo molitvom za sretan put, za našeg vozača kao i za sve nas sudionike putovanja, i za one koji nisu mogli ići. Mirko nam je zaželio sretan put.
Naš dragi Zagreb smo napustili u buđenju sunčanog dana. Cijelim putem su nas pratile zlatne zrake sunca uz poneki bjelkasti paučinasti oblačić koji je stvarao sjenu nad šumarcima, dolinama i brežuljcima iz kojih su izvirali krovovi kuća, ponegdje crkveni toranj te ostaci tvrđava. Putem se dremukcalo i čavrljalo uz tihu klasičnu i duhovnu glazbu.
Oko 9 sati smo se približili Svetištu Majke Božje Trsatske. Zapjevali smo „Došli smo ti, Majko draga“ u znak pozdrava. Obzirom da je sveta misa bila u 10 sati imali smo vremena da se osvježimo različitim napticima i da zabilježimo lijepe trenutke jutarnjeg druženja.
U 10 sati je bila sveta misa za putnike hodočasnike koju je predvodio svećenik iz Gradišća. Srdačno nas je pozdravio, ispričao nam je nekoliko zanimljivosti o Gradišćaskim Hrvatima i o bednjanskom mjesnom govoru što smo ga mogli čuti tijekom mise. U propovjedi se govorilo o tome kako je svaki dan dragocjen i kako ga treba živjeti u svakom trenutku.
Poslije svete mise posjetili smo kapelu zavjetnih darova. Pogledali smo dokumetarac o nastanku kapele i o samom Svetištu Majke Božje Trsatske. U kapeli zavjetnih darova se nalazi mnogo darova – od drvorezbarenih skulptura preko srebrnine i drugih zavjetnih darova, slika naivnog slikarstva koje narativno opisuje mnoge vjerske događaje, do zavjetnih prikaza brodova u oluji, goblena, odbačenih štaka i sličnih pomagala. Spominju se i o svjedočanstva o čudesnim ozdravljenjima prema zagovoru Majke Božje Trsatske.
S ovim lijepim dojmovima zaputili smo se prema busu. S Trsata smo odlazili s pjesmom „Zdravo Marijo“; sunce nam se široko smijalo.
Budući da smo se približavali Krku, Mirko nam je ispričao nekoliko zanimljivosti o otoku. Otoku Krku je zbog njegovih osobitosti još u antici dodijeljen naziv zlatni otok. Otok je bogat hrastovom šumom.
Stigli smo u Krk oko 12.30 sati, iskrcali smo se pred hotelom „Maritim“ gdje smo imali i ručak.
Iza ručka smo imali razgledavanje Krka s turističkim vodićem Alenom. Prošetao nas smo po starogradskoj jezgri, pričao nam o znamenitostima grada. Ponešto smo saznali o Šesterostranoj ugaonoj kuli srednjovjekovnog zapadnog i južnog dijela zidina koju je dao izgraditi knez Nikola Frankopan. Mala vrata koja se se nalazila u bedemima Biskupskoga dvora kao južni završetak karda s vremenom su premještena zbog udara juga i dogradnje Biskupskoga dvora prema zapadu, ujedno je to bio ulaz u grad za ribare. Postoje i Velika vrata koja su postala glavni ulaz u grad s morske strane pošto je grad postao opasan zidinama. Bilo je zanimljivo slušati o ostalim zanemenostima. Zaštinik grada Krka je Sv. Kvirin. Završili smo šetnju s vodičem na jedinom trgu u gradu koji je uvijek čuvao značajke trga. Pod trgom je vrlo vrijedno arheološko nalazište koje otkriva najstariji dio gradskih bedema. Srdačno smo se pozdravili sa vodičem te napravili zajedničku fotografiju.
Slijedilo je slobodno vrijeme koje smo iskoristili za fotografiranje, pijuckanje kave i šetnju po rivi u zagrljaju sunca. Za čas je vrijeme prohujalo.
Uskrcali smo se u bus i zaputili se prema našem Zagrebu. Putem se čavrljalo uz zabavnu glazbu. Kako smo se približivali Zagrebu, izmolili smo molitvu zahvale za ovo lijepo edukativno jednodnveno putovanje te se Mirko zahvalio svim volonterima koji su srčano pomagali kao i Udruzi JOB na dobroj suradnji. S par riječi nam se obratila Ljilja Ivanković, edukacijska-rehabilitatorica u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava čiji su učenici putovali s nama.
Oko 20.30 sretno smo stigli. Rastanak je bio srdačan, popraćen željom da se opet sretnemo. Glavni iskrcaj iz busa je bilo mjesto polaska – Trg Stjepana Radića.
Hvala našem dragom Mirku što se uvijek brine o svima nama i zalaže se da pomogne mladim osobama s invaliditetom da ih se prihvaća i uključuje u društveni život da se osjećaju korisno i prihvaćeno. Hvala svim volonterima i svim dragim ljudima, donatorima te svima koji podupiru rad Zaklade na bilo koji način. Neka nas sve obaspe ljubav i nadahnjuje milost Božja.