Otvorena izložba “Poruke svjetla u mraku” Zore Škrgulje
Objavljeno: 30. 05 2019.
IZLOŽBA OSTAJE OTVORENA DO 26. SRPNJA 2019.
Izložbom “Poruke svjetla u mraku” mlada umjetnica Zora Škrgulja upustila se u istraživanje čudesnih mogućnosti čovjekove sposobnosti gledanja i spoznaje svijeta oko sebe. Koristi slikarsku tehniku akrila upotpunjenog vezom i nitima konca, odnosno neobičnu kombinaciju slikarskih i neslikarskih tehnika. Pridodajući tome riječi ispisane Brailleovim pismom, ulazi duboko u tematiku propitkivanja čovjekovih (ne)ograničenja u spoznajnim senzacijama njegove okoline. Fokusira se na vizualno, odnosno izostanak vida kao glavnog spoznajnog alata.
Korištenjem gotovo monokromatskog kolorističkog rječnika – međusobnom igrom nijansi zlatne i tamno plave boje, stvara asocijacije onog skrivenog i otkrivenog, dajući zlatnome simboliku sunčeve svjetlosti, a plavom, gotovo crnom, njegove suprotnosti, tame, mraka. U nekim pak slučajevima stavlja plavu boju na površini, promatrajući kako se ponaša u novim ulogama koje su joj dodijeljene. Sagledava vizualne senzacije nastale međudjelovanjem dviju boja.
Umjetnica eksperimentira s vezom, stavljajući ga u drugu ulogu od one tradicionalne ženske zanimacije i “ženskog posla”. Uvođenjem veza u primarno slikarsku seriju, otkriva se interes umjetnice za opipljivim, za istraživanjem mogućnosti koje vez može dati u problematiziranju životnih izazova, poput osjetljive tematike vizualno – taktilno. U središtu tog istraživanja je sposobnost vida kao glavnog ljudskog osjetila, ali i doživljaj vida kod različitih ljudi, sa drugačijim fizičkim mogućnostima. Ako je jedno osjetilo smanjeno ili uklonjeno, neminovno dolazi do izoštravanja drugih osjetila. Također propituje i sebe odmakom od svog dosadašnjeg, predmetnog načina stvaranja. Putevi apstraktnog izražavanja možda joj u ovom slučaju nude više prostora za vizualno istraživanje, promišljanje, propitkivanje i eksperiment.
Niti koje koristi za “pisanje” riječi brajicom čini gotovo nevidljivima čovjekovu oku. One su maskirane bojom koja je slična pozadini, ali i činjenicom da su pisane većini ljudi nepoznatim pismom. Slika se u potpunosti može doživjeti samo taktilno. Postavlja se pitanje – tko onda može bolje vidjeti i doživjeti djelo? Ima li izvezena riječ na platnu jednaku doživljajnu moć kao pogled na isto to platno?
Riječi poput sunčan dan, jutro, sunce, pa i san jaki su vizualni termini. Sunce je glavni uvjet otkrivanja vizualnog dijela svijeta. Prvi titraji jutarnjeg sunca na prozoru, prelamanje zraka svjetlosti, sunčan dan koji otkriva ljepote – na sve to upućuju zlatne nijanse slika. No, kada nas sunce obasja svojim punim sjajem, zatvaramo oči, ne vidimo. Tražimo zaklon, mrak, koji nalazimo iza okvira sunčanih naočala. Pred najjačim suncem najslabije vidimo, što znači da su svjetlost i tama tada u potpunosti izjednačeni. Moramo se osloniti na druga osjetila.
Svaka slika sadržava poruku šifriranu na više jezika, čime postaje svima dostupna, ali na drugačiji način. Ovom izložbom autorica otvara više pitanja nego što daje odgovora. Možda pravih odgovora ni nema. A u konačnici, jesu li doista i važni? Svijet tek dobiva na ljepoti i bogatstvu kada je sagledan drugačijim očima.
Petra Korbus, kustosica
BIOGRAFIJA
Zora Škrgulja rođena je u Zagrebu 12. veljače 1985. godine. U Ivanić-Gradu stječe osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, nakon čega upisuje Prirodoslovno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani, smjer oblikovanja tekstila i odjeće.
Počela je izlagati na skupnim izložbama još u studentskim danima, a izložba “Poruke svjetla u mraku” u prostoru zaklade “Čujem, vjerujem, vidim” njena je treća samostalna izložba. Likovno stvaralaštvo velik je i važan dio umjetničina života, a osobito se intenziviralo njenim povratkom u rodni Ivanić-Grad krajem 2015. godine, gdje i sada živi i stvara.